06/11/2022 Bosnia-Erzegovina, (Bosna i Hercegovina-Босна и Херцеговина)
“If you ever come across anything suspicious like this item, please do not pick it up, contact your local law e enforcement agency for assistance”
Za nekoliko sedmica zvanično će se navršiti 27 godina od potpisivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma i okončanja agresije na Bosnu i Hercegovinu. Iako je tema rata i dalje sveprisutna u javnom prostoru, jedna od pratećih pojava nije, a i dalje predstavlja veliki problem za državu. Naime, od završetka agresije na Bosnu i Hercegovinu, na prostoru države ostao je veliki broj miniranih područja. Iako je rješavanje ovog problema pokrenuto još 1996. godine, i danas je određeni broj površina u cijeloj državi prekriven minama i drugim eksplozivnim sredstvima što svakako predstavlja problem za sve stanovnike. U deminiranju površina u Bosni i Hercegovini od 1996. godine učestvovao je niz domaćih i međunarodnih organizacija, ali svakako je da veliki dio ovog posla pripao i Ministarstvu odbrane, tačnije Oružanim snagama Bosne i Hercegovine gdje su od 2007. godine uspostavljeni deminerski timovi. Tim povodom, iz Ministarstva odbrane za Klix.ba su govorili o tome koliko je do sada površina deminirano, te su se osvrnuli na podatak o broju uništenih sredstava. Deminerski timovi OS BiH u periodu od 2007. do kraja 2021. godine su deminirali površinu od 38.669.578 metara kvadratnih prilikom čega su pronašli i uništili 14.472 mina i NUS-a. U vremenskom periodu od 1999. do kraja 2006. godine kada su na prostoru BiH deminiranje vršile deminerske jedinice entiteskih vojska deminirana je površina od 10.253.278 metara kvadratnih prilikom čega su pronašli i uništili 6.432 mina i NUS-a. Što znači ukupno smo deminirali 48.922.856 metara kvadratnih prilikom čega je pronađeno i uništeno 20 904 mina i NUS-a”, naglasili su. Također, iz Ministarstva odbrane su naveli i koliko je još uvijek površina ostalo pod minama. Poznata je činjenica da je BiH još uvjek u samom vrhu kada je u pitanju zagađenost minama i neeksplodiranim ubojnim sredstvima i prema podacima Centra za uklanjanje mina i NUS-a u BiH preostalo je oko 930 kilometara kvadratnih sumnjive i minirane površine”, objasnili su.
S čim raspolažu Oružane snage BiH?
Kada je riječ o opremi i ljudstvu s kojim raspolažu Oružane snage BiH, iz Ministarstva odbrane su saopćili kako u ovom procesu učestvuje oko 450 pripadnika. OS BiH u svom sastavu imaju 34 manuelna deminerska tima, 8 timova sa psima za otkrivanje eksploziva, 6 timova za mehaničku pripremu zemljišta, 6 iziđačkih timova i odjeljenje za unutrašnju kontrolu kvaliteta deminiranja. Deminerska jedinica OS BiH ima oko 450 pripadnika direktno uključenih u process operacija deminiranja i trenutno smo angažovani na sljedećim općinama: Istočno Sarajevo, Olovo, Prozor/Rama, Gradačac, Modriča, Orašje, Šekovići, Kladanj, Kupres, Travnik, Mrkonjić Grad, Derventa, Prijedor i Bužim”, ističu iz Ministarstva odbrane BiH. Između ostalog, naglašeno je kako rizične, tačnije minirane, površine i dalje predstavljaju veliki problem. Deminerski timovi OS BiH se angažuju na svim prostorima BiH, vodeći računa o raspoloživim resursima i prioritetnim zahtjevima lokalnih zajednica. Imajući u vidu veličinu problema koje prouzrokuju preostale rizične površine, deminerski timovi OS BiH će svoje angažovanje planirati do konačnog rješavanja kontaminiranih površina minama i zaostalim eksplozivnim sredstvima iz rata u BiH. Projekte deminiranja dobijamo od Centra za uklanjanje mina u BiH (BHMAC), a na osnovu odobrene Liste prioriteta deminiranja u BiH”, pojasnili su. Iako se proces odvija bez većih problema, iz Ministarstva odbrane su saopćili kako se Oružane snage ipak suočavaju s određenim poteškoćama. Najveći problem provođenja protivminskog djelovanja u BiH, a s kojima se i OS BiH suočavaju su vezane za normativno-pravne regulative koje direktno impliciraju finansijsku konsolidaciju: Zakonom o deminiranju u BiH nisu regulisane obaveze i odgovornosti svih nivoa vlasti za finansiranje deminiranja, na strateškom nivou nema definisane politike niti mehanizma upravljanja za pristup donatorima, prikupljanje novčanih sredstava i njihovu distribuciju. Posljedica takvog stanja je nestabilan proračun, pasivan odnos prema donatorima i moguće opadanje interesa za problem mina u BiH”, ističu iz ministarstva.
Iz Civilne zaštite opštine Srbac apeluju na građane da budu oprezni jer je više osoba u pojasu pored Save, posebno ribara, prethodnih godina ranjeno od zaostalih mina iz rata.
Dear editors, Biography of a bomb is aimed at highlighting the danger caused by unexploded bombs. Moreover, the most important aspect is that we work completely non profit, raising awerness about this topic is what drives us. We apologize if we make use of pictures in yours articles, but we need them to put a context in how findings are done. We will (and we always do) cite source and author of the picture. We thank you for your comprehension.
